Reciklaža
Šta se dešava sa ambalažom kada iskoristimo njen sadržaj? Uglavnom završava kao otpad onog trenutka kada ispraznimo njen sadržaj ili kada se određena kupljena roba otpakuje.
Zanimljiva i ne pohvalna činjenica je količina otpada koji se dnevno napravi, cca 2 kg po glavi stanovnika na cijeloj planeti, jer dobijemo zabrinjavajuću računicu kojom možemo zaključiti da je neophodno promijeniti navike u proizvodno-potrošačkim odnosima. Takođe, neophodno je prilagoditi se i savremenim razvojnim tendencijama i odgovornije se odnositi prema otpadu.
Određene vrste otpada, poput PET boca, plastičnih kesa ili limenki se jako dugo razlažu (tabelarni prikaz u nastavku). Ovakav otpad je veliki zagađivač planete, a reciklaža je metod kojim ovo zagađenje možemo ublažiti.
Termin reciklaža označava pretvaranje otpadnog materijala u novi proizvod i njegovo ponovno korištenje koje doprinosi smanjenju zagađenja životne sredine, uštedi energije i prirodnih resursa.
Kada je u pitanju PET ambalaža dalji proces reciklaže se sastoji od presovanja (baliranja) ambalažnog otpada, transporta u pogon za preradu i debaliranje istog. Ukoliko separacija nije izvršena prije samog baliranja, PET boce se u ovoj fazi odvajaju po bojama, a zatim dalje prerađuju sve do nivoa finalnog proizvoda koji se ponovo plasira na tržište i dalje upotrebljava.
Sakupljanje otpada se vrši od strane komunalnih (javnih ili privatnih) kompanija, uglavnom u kontejnere. Kada na mestu prikupljanja otpada ne postoje kontejneri za selekciju otpada govorimo o nediferenciranom otpadu koji se odvozi na deponije gdje se dalje tretira. Nediferencirani otpad je teško zbrinuti zbog različitosti otpada koji se samim tim raspada različitom dinamikom.
Materijal | |
Hrana, cvijeće, organski proizvodi | 1-2 sedmice |
Papir | 10-30 dana |
Pamučna odjeća | 2-5 mjeseci |
Drvo | 10-15 godina |
Konzerve, limenke | 100-500 godina |
Plastika, PET boce, kese | Od nekoliko stotina do 1000 godina |
Staklene flaše | nikad |
Diferencirano sakupljanje otpada podrazumijeva skupljanje i razvrstavanje otpada u kontejnere namenjene određenoj vrsti otpada (npr. kontejneri za PET ambalažu, metal, papir, staklo). Ova vrsta sakupljanja otpada se naziva i primarna selekcija i najidealnija je za dalju reciklažu jer se ovakvim sakupljanjem otpad najmanje prlja.
Pravilna selekcija PET ambalaže u domaćinstvu podrazumijeva da se unutrašnjost prazne PET boce ispere vodom, čep skine i iz boce se istisne vazduh. Ovakva boca se lakše tretira u daljoj preradi i manje mjesta zauzima u kontejnerima za odlaganje, čime se povećava njihov kapacitet.
Presovanje (baliranje) ambalažnog otpada se vrši radi jeftinijeg i lakšeg transporta, jer se u 1m3 nalazi oko 10 kg nepresovanih, a čak 200 kg upresovanih PET boca. Nakon dovoženja baliranog otpada prerađivač isti mora debalirati radi dalje prerade.
Upotreba recikliranog materijala je konačna faza reciklaže čime se kompletira cijeli proces reciklaže.